Ispreplitanje briljantnih umova - Iznenađujuće sličnosti između kolektivnog nesvjesnog Carla Junga i kvantnih teorija Davida Bohma za holističku viziju svemira. #877548

Postoji tajna, gotovo misteriozna veza između dubinske psihologije i kvantne fizike. Dva velika mislioca 20. stoljeća, Carl Gustav Jung i David Bohm, pozvali su nas da istražimo dubine kolektivnog nesvjesnog i implicitnog Svemira, otvarajući vizije usmjerene na transcendentalni teritorij unutar ljudske psihe i suptilnog poretka samog kozmosa.
Carl Jung, švicarski psihijatar i pionir analitičke psihologije, uveo je koncept kolektivnog nesvjesnog. Prema Jungu, pojedinac dijeli blago arhetipova, simbola i dubokih slika koje odjekuju u kolektivnoj duši čovječanstva. Za Junga, mi nismo samo izolirani pojedinci, već smo uronjeni u zajedničko psihičko tlo koje nas povezuje s prošlošću predaka i s vječnim plesom ljudskog bića.
U naizgled dalekoj, ali misteriozno komplementarnoj perspektivi nalazimo Davida Bohma, teorijskog fizičara poznatog po svojim doprinosima kvantnoj fizici. Bohm je predložio ideju implicitnog svemira, u kojem stvarnost nadilazi čestice i klasične fizikalne zakone. Za Bohma, Svemir je satkan od suptilnog reda, u kojem je svaki dio u izravnoj vezi s cjelinom, ukupnost koja postoji izvan ograničenja ljudskih promatranja.
Iako ova dva genija pripadaju različitim kognitivnim sferama, napominjemo da se njihove teorije sučeljavaju i stapaju, stvarajući simfoniju filozofskih i metafizičkih ideja. Oba su autora njegovala duboku znatiželju prema čežnji za transcendentnim, za istraživanjem misterija ljudske duše i za traženjem univerzalnog smisla.
I Jungovo Kolektivno nesvjesno i Bohmov Implicitni svemir naglašavaju međupovezanost između svih stvari, otkrivajući prisutnost nevidljive i objedinjujuće univerzalne razine koja prožima svaki aspekt naše stvarnosti. Knjiga ima za cilj istražiti našu povezanost s ovim nevidljivim univerzalnim poretkom.
Jung i Bohm nam svojim prosvijetljenim riječima nude ključeve za pristup nepoznatim svjetovima, riječi koje bude naša osjetila, pokreću naše umove i tjeraju nas da postavimo neugodna, ali vitalna pitanja: Što je prava priroda ljudskih bića? Kako se odnosimo prema svemiru oko nas? Kako možemo bolje razumjeti naše mjesto u ovom kozmičkom prostranstvu?
Dok istražujemo djela Junga i Bohma, naići ćemo na izvanredne citate koji bude i hrane našu žeđ za znanjem i intuicijom. Jung je u svom eseju "Arhetip i kolektivno nesvjesno" napisao: "Tko gleda prema van sanja, tko gleda unutra budi se". Ove nas riječi potiču da pogledamo dalje od privida, da zaronimo u dubine ljudske duše.
Bohm nam je, s druge strane, dao jedinstveni uvid u prirodu stvarnosti, tvrdeći: "Duboki poredak svega nadilazi čestice, njihove interakcije i fizičke zakone."
Ova nas izjava tjera da svemir promatramo kao živi organizam, povezan na nezamislive i još uvijek neistražene načine, svemir u kojem nam kvantna fizika dodjeljuje odlučujuću ulogu "promatrača". U isto vrijeme Jung nas poziva da promatramo sebe kroz individuaciju, odnosno potragu za vlastitim "ja".
Kroz usporedbu Jungovih teorija o kolektivnom nesvjesnom i Bohmovih o implicitnom Svemiru, moći ćemo otkriti filozofske i metafizičke aspekte zajedničke ovim dvjema perspektivama koje na prvi pogled izgledaju kao da pripadaju različitim područjima. Ova će nas knjiga pozvati da si postavimo temeljna pitanja o prirodi postojanja, smislu našeg života i povezanosti našeg unutarnjeg svijeta s vanjskim svemirom.